Poštovani čitatelju, draga čitateljice,
I u travnju nastavljamo 100% pozitivno. Stalna na tom svijetu samo mijena jest! – stara je i poznata rečenica koju je davno pjesnik napisao i koju rado citiramo, ali nekako to teško prihvaćamo i promjene nas uvijek iznenađuju. Nisu sve promjene uvijek na gore, iako nam se tako najčešće čini. Zašto je tako, neka bi druga struka trebala odgovoriti…
Ovih dana je švedski energetski div Vattenfall započeo pripremu izgradnje jednog od najvećih offshore vjetro-parkova u Sjevernom moru. Norfolk Vanguard i susjedni Norfolk Boreas imat će svaki kapacitet od 1.8 GW. Usporedbe radi –ukupna raspoloživa snaga elektrana u sastavu HEP grupe unutar Republike Hrvatske iznosi (svega) oko 0,386 GW[1]. Ovo je samo jedan od velikih brojeva koje čitamo, a (ponekad) ne razumijemo, ali čini se ipak da se kotač okreće u pozitivnom smjeru – nama kojima su se kad smo se počinjali baviti obnovljivim izvorima energije dobronamjerni kolege smijali, sve ovo izgleda pomalo nestvarno. Brojevi međutim, potvrđuju. U Kini je u 2015. godini prvi puta došlo do pada potrošnje ugljena u odnosu na prethodnu godinu i to za 8%. U SAD-u obnovljivi postavljaju rekorde – u 2015. na obnovljive izvore energije odnosilo se skoro 64% od 16,5 GW novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Europska unija tradicionalni je globalni predvodnik korištenja obnovljivih izvora energije – krajem 2015. udio obnovljivih u ukupnoj EU proizvodnji električne energije iznosio je 27%, odnosno 15% u ukupnoj potrošnji energije. Trend je, čini se, okrenut i u novoizgrađenim kapacitetima obnovljivi izvori energije znatno prednjače.
Greenpeace i EREC (Europsko vijeće za obnovljivu energiju) objavili su 2015. godine da će ukupne potrebe za energijom u Europi do 2050. godine biti moguće u potpunosti zadovoljiti iz obnovljivih izvora, a studija sa sličnim rezultatima objavljena je i za Hrvatsku. Čini se da će, po prvi puta u Hrvatskoj, jedan važan strateški dokument – Niskougljična strategija Republike Hrvatskeimati i scenarij 100% obnovljivi izvori energije. Korak je to od sedam milja u odnosu na neke ne tako davne strategije koje su obnovljivima, i u najoptimističnijim ekološkim scenarijima, dodjeljivale manje od tridesetak posto u ukupno potrebnoj energiji u 2030. godini. Nedostatak vizije, znanja ili hrabrosti? Nije više ni važno, jer budućnost se upravo događa!
Još važnije – svima je jasno da je energetska tranzicija tehnički moguća i ekonomski korisna. Danska je još krajem 2014. objavila da planira u potpunosti prijeći na obnovljive izvore energije do 2050. godine. Danas sektor obnovljivih izvora u EU zapošljava preko 1,15 milijuna ljudi, što čini preko 2 zaposlena na obnovljivim izvorima energije na 1000 stanovnika. Koliko bi 100% obnovljivo globalno društvo bilo sigurnije, zdravije i dugoročno održivije – jasno je već svakome.
U Hrvatskoj, nažalost, idemo polako i službena državna energetska politika najčešće je zadovoljna visokim udjelom hidroelektrana koje su gradili još naši djedovi. To nam u EU okvirima donosi zadovoljavajuće postotke udjela obnovljivih u odnosu na druge zemlje članice, ali još uvijek propuštamo značajnu priliku koju temeljem prirodnog potencijala imamo. Ipak – i tu se promjene događaju! Od 2007. do sredine 2015. je prema HROTE u pogon ušlo preko 1.200 postrojenja na obnovljive izvore energije, a ukupna instalirana snaga svih postrojenja je skoro 431 MW. Po broju (ne snazi, naravno) najviše je sunčanih elektrana, i to ukupno 1.155 (95,69%), onda 16 vjetroelektrana, elektrana na bioplin ima već 15, po 7 je elektrana na biomasu i malih hidroelektrana, a postoje i 2 elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Sve to pokazuje da se može – kad se hoće, može se više, hrabrije i bolje. Mi koji radimo na terenu, ruku pod ruku s tvrtkama, građanima i lokalnom samoupravom to najbolje znamo i osjećamo! Sretan Vam Uskrs – blagdan nade i pobjede dobra.
[1] Točan iznos je zapravo 4.205,7 MW ako se računa i hrvatska polovica NE Krško. U ukupnoj strukturi je to – 348 MW NE Krško, 2.186,58 MW hidroelektrane i 1.671 MW termoelektrane.
Najnoviji komentari