Energetske zajednice građana relativno su nov koncept građanske energije koji je dobio svoje formalno priznanje kroz paket direktiva Čista energija za sve Europljane 2019.
Energetske zajednice građana (EZG) kao i zajednice obnovljive energije (ZOIE) nude mogućnost zajedničkog investiranja građana, poduzetnika i javnog sektora u različite projekte iz područja energetike.
Zašto su energetske zajednice važne za energetsku tranziciju?
Energetske zajednice kao i zajednice obnovljive energije mogu doprinositi smanjenju potrošnje energije, proizvoditi energiju, skladištiti pa čak i pružati usluge punjenja električnih vozila. Osnovni cilj oba spomenuta oblika građanske energije je omogućiti izravno sudjelovanje lokalne zajednice u projektima obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i time doprinijeti razvoju gospodarstva i očuvanju okoliša. Ostvarivanje financijske dobiti nije primaran cilj građanske energije, već energetska samodostatnost zajednice.
Ovo su odlični modeli uključivanja građana u process tranzicije, jer daju priliku upravo građanima kao i privatnim tvrtkama u određenom području da postanu aktivni sudionici, s jedne strane proizvođači, a s druge potrošači svoje proizvedene energije.
Građanska energija ne znači samo omogućiti pristup građanima da sudjeluju na energetskom tržištu, već ona predstavlja širi pojam odmicanja od tradicionalnih modela energetskih sustava u kojima su veliki „igrači“ nositelji svih investicija, a samim time i ostvaruju najveće koristi. Ovdje je srž uključivanje širokog spektra sudionika – malih, mikro i srednjih poduzeća, jedinica lokalne i regionalne samouprave, a potom i građana čime se i koristi prenose izravno na lokalnu zajednicu. Ovim se modelima u potpunosti mijenja dosadašnji tradicionalni sustav i otvara se put da svatko od nas bude aktivan sudionik energetskog sektora.
Osnova funkcioniranja same energetske zajednice utvrđuje se međusobnim dogovorom, koji se regulira na razini ugovora članova zajednice. Tako se dogovorno definira shema dijeljenja energije i ključ po kojemu se vrši obračun. Za primjer, članovi zajednice iz višestambene zgrade, koja ne raspolaže dovoljnom površinom krova za pokrivanje vlastite potrošnje električne energije svih stanara, mogu npr. zajednički uložiti u sunčanu elektranu na nekom od susjednih objekata koji raspolaže krovom većim od vlastiti potreba (ili više njih) te se dogovoriti koliko električne energije proizvedene sunčanim elektranama se u kojem trenutku dodjeljuje kojem članu zajednice. Tako se osigurava da svaki član zajednice ima maksimalnu korist, odnosno pokrivenu vlastitu potrošnju energije onom proizvedenom u sunčanoj elektrani. Višestambena zgrada i sunčana elektrana samo su jedan od mogućih primjera, s obzirom na širok spektar mogućih područja djelovanja ovih dviju modela zajednica.
U Hrvatskoj je napravljen značajan korak uvođenjem EZG i ZOIE u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo no trenutna situacija daje naslutiti da postoji značajan prostor za daljnje uklanjanje administrativnih barijera. Kao primjer može se istaknuti kompleksna i financijski zahtjevna procedura za pokretanje EZG.
Uzmimo za primjer da se EZG osniva kao udruga s ciljem proizvodnje električne energije kroz sunčanu elektranu. Kao prvi korak potrebno je oformiti udrugu, što mogu učiniti najmanje tri osobe osnivača, uz razrađen statut s područjima djelovanja i ostalim segmentima sukladno Zakonu. Potom je udrugu potrebno registrirati i upisati u registar udruga te u registar neprofitnih organizacija. Nakon što je provedena ta procedura potrebno je uspostaviti upravljačku i operativnu strukturu, koja uključuje i vođenje knjigovodstva, otvaranje poslovnog računa te prikupljanje 20.000 HRK.
Potom je potrebno pokrenuti proces registriranja za obavljanje energetske djelatnosti EZG pri HERA-i, koji, između ostalog uključuje dokazivanje stručne i tehničke kvalificiranosti, za što je potrebno uplatiti i dodatnih 7.500HRK za podnošenje. Osim toga, EZG mora uspostaviti internetsku stranicu i ostalo. Iz sveg navedenog vidljivo je da osim što članovi EZG moraju osigurati sredstva za investiciju u sunčanu elektranu, moraju osigurati značajna financijska sredstva i kapacitete da bi se zadovoljili svi uvjeti što umanjuje samu isplativost investicije i smanjuje interes lokalne zajednice.
Dodatna otegotna okolnost u Hrvatskoj su trenutno regulirane cijene električne energije, plina i toplinske energije iz toplana za značajan spektar potrošača, većina kojih su potencijalni članovi EZG, čime se periodi povrata ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i dr. značajno produžuju. Umjesto reguliranja cijena energije, izgledno je da bi za energetsku tranziciju, građane, poduzetnike i JLRS poticajnije bilo investirati u poboljšanja energetske infrastrukture na lokalnoj razini kroz poticanje EZG i ZOIE time ujedno smanjujući izdatke za energiju i jačajući energetsku samodostatnost zajednica i otpornost na tržišne poremećaje.
Građanska energija predstavlja ključ uspješne energetske tranzicije, te je nužno stvoriti okvir koji omogućava njen brz i socijalno, ekološki i gospodarski isplativ razvoj. Uz adekvatno uspostavljene preduvjete, upravo energetske zajednice građana i zajednice obnovljivih izvora energije mogu biti rješenje za trenutnu energetsku krizu, a pritom i osnaživanje lokalnog i nacionalnog gospodarstva uz uklanjanje socijalnih nejednakosti.
S ciljem pokretanja scene energetskih zajednica u Hrvatskoj, REGEA provodi tri EU projekta – SHAREs financiran kroz program Obzor Europa, kroz koji će se uspostaviti tri pilota u Karlovcu i Zaboku, te projekte LOOP i ConnectHeat, sufinancirane kroz LIFE program, kroz koje će se također testirati i razvijati modeli građanske energije. Svi ti projekti poslužit će kao primjeri iz prakse za hitne promjene koje se trebaju dogoditi u hrvatskom zakonodavstvu kako bi građani u praksi imali jednostavniji, brži i jeftiniji pristup uključivanja u ono što se danas naziva građanskom energijom, kako bi postali i proizvođači i potrošači energije.
Najnoviji komentari