Energetsko siromaštvo

Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima (NN međunarodni ugovori 12/2009) Članak 25.: „Svatko ima pravo na životni standard koji odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i njegove obitelji, uključujući prehranu, odjeću, stanovanje, ….”

Prema analizi Europske komisije iz 2016. godine procjenjuje se da 54 milijuna Europljana pati od energetskog siromaštva. U istočnoj Europi, 37% stanovnika kažu da drže temperature u svojim domovima previše nisko kako bi uštedjeli novac.

Analiza Europske komisije za ove činjenice krivi rastuće cijene, niska primanjima i energetski neefikasne domove, tako da su ljudi prisiljeni birati između ishrane i grijanja. Razgovarali smo sa Slavicom Robić, programskom direktoricom Društva za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) koja nam je pojasnila što uopće energetsko siromštvo je, te kako Hrvatska stoji po tom pitanju.

1. Možete li nam za početak predstaviti udrugu DOOR?

DOOR je udruga stručnjaka koja se bavi promicanjem održivog razvoja na području

energetike.  Naša misija je promicanje principa održivog razvoja u svim segmentima društva, prvenstveno na polju energetike, a jedno od dva glavna područja kojima se bavimo je upravo energetsko siromaštvo.

2. Kako definirati energetsko siromaštvo?

Iako je energetsko siromaštvo jedan od ključnih problema današnjice, još uvijek ne postoji jasna i jednoznačna definicija.  Na razini EU se kroz nekoliko direktiva stavlja obveza na zemlje članice da se  bave pitanjem energetskog siromaštva i zaštite ugrožene građane, no na svakoj zemlji je da sama definira pojam energetskog siromaštva. U trenutnom nedostatku službene definicije na razini Hrvatske za razumijevanje problematike dovoljno je reći da energetsko siromaštvo predstavlja nemogućnost kućanstva i pojedinaca da si priušte adekvatne osnovne energetske usluge – grijanje, hlađenje, kuhanje, pranje i rasvjetu. Posljedice života u energetskom siromaštvu su narušeno fizičko i mentalno zdravlje ne umanjene mogućnosti sudjelovanja u zajednici.

3. Od vašeg osnutka do danas je li se išta promijenilo kada je u pitanju tema energetskog siromaštva u Hrvatskoj?

Posljednjih nekoliko godina energetsko siromaštvo je dobilo na vidljivosti u Hrvatskoj, a napravljeni su i prvi koraci na nacionalnoj razini uvođenjem tzv. „vauchera“ u protuvrijednosti 200HRK za račune za električnu energiju. Iako ta mjera pokazuje jasnu intenciju da se konačno počne borba protiv energetskog siromaštva, ona je jako ograničena i malog učinka jer je usmjerena samo na električnu energiju, na malu grupu građana (korisnike zajamčene minimalne naknade i invalidnine) i isključivo financijska, dakle pomaže u ublažavanju posljedica života u energetskom siromaštvu, ali nikako ne eliminira uzroke.  Prema novom paketu Europske komisije, „Čista energija za sve Europljane“, u nadolazećim  direktivama mogu se očekivati stroži zahtjevi za borbu protiv energetskog siromaštva uz jasne smjernice da se primjenjuju mjere energetske učinkovitosti.

4. DOOR je provodio mnoga istraživanja na tu temu, pa možete li nam reći kakvi su rezultati na razini Hrvatske?

Mi smo proveli terenska istraživanja u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje smo kroz dva, sada već završena EU projekta, posjetili gotovo 400 kućanstava, te smo početkom 2017. posjetili dodatnih 50 s područja Grada Zagreba. Rezultati s područja SMŽ pokazali su da preko 90% posjećenih obitelji živi u potpunosti ne izoliranim kućama i gotovo 90% njih kao jedini izvor grijanja ima individualne peći na drva kojima mogu zagrijati samo jednu prostoriju. Stolarija im je stara i sasušena te su izloženi stalnom strujanju hladnog zraka uz puno vidljive plijesni po zidovima. Kućanski uređaji su im i preko 40 godina stari, a čak 11 kućanstava uopće nije bilo spojeno na električnu mrežu. Analiza podataka dokazala je da ona kućanstva koja imaju stalni propuh i vidljivu plijesan imaju lošije zdravlje od opće populacije. Taj pronalazak je u skladu s već postojećim istraživanjima provedenim u drugim državama.  Sva posjećena kućanstva opremili smo s jednostavnim mjerama energetske učinkovitosti kao što su LED žarulje, refleksijske folije iza radijatora, perlatori za vodu, produžni kablovi, brtve za prozore i četke za ispod vrata.

Više informacija dostupno je u izvještaju:

5. Kakvo je stanje na razini EU?

Energetsko siromaštvo predstavlja problem na razini cijele EU i procjenjuje da je zahvaćeno između 25 i 125 milijuna stanovnika. Razlog veličine ove nesigurnosti je upravo manjak jasne definicije i time povezanih statističkih podataka. Bitno je naglasiti da su upravo zemlje jugoistočne Europe i zemlje u tranziciji, poput Hrvatske, posebice pogođene.

6. Koje su po vama ključne promjene koje bi se trebale dogoditi da se ovom problemu stane na kraj?

Jedna od ključnih promjena bez koje ne može bit pomaka je stavljanje fokusa na provedbu mjera energetske učinkovitosti i odmicanje od sadašnjeg sustava izravne financijske pomoći. Energetska učinkovitost je jedina mjera koja istovremeno poboljšava uvjete stanovanja i time uklanja negativne utjecaje na zdravlje istovremeno smanjujući potrošnju energije. Ta mjera je ako se financira na nacionalnoj razini ujedno i investicija proračunskih sredstava umjesto sadašnjeg troška. Upravo zato su bitni projekti poput BUILD2LC kroz koji će REGEA doprinijeti  i  djelovanje različitih dionika na tom području da se osiguraju pravovremene promjene.

7. Postoje li neke zemlje koje uspijevaju adekvatno rješavati taj problem, a na koje bismo se trebali ugledati?

Zemlje zapadne Europe su najdalje odmakle u borbi protiv energetskog siromaštva i možemo se ugledati npr. u Englesku, Francusku i Njemačku koje već imaju čitav niz programa i provedenih mjera. No, treba imati na umu specifičnosti naše regije te bi možda kao prvi korak mogao poslužiti slovenski primjer financiranja pilot provedbe energetskog savjetovanja i provedbe jednostavnih mjera energetske učinkovitosti u energetski siromašnim kućanstvima.

Za kraj možemo zaključiti da su inicijative Udruge DOOR ne samo korisne već i nužne. Važno je osigurati konkretne projekte, a kada je u pitanju energetsko siromaštvo onda je obnova stambenih objekata po ključu energetske učinkovitosti jedna od ključni stvari. Cilj je stvoriti stambene objekte po standardima energetske učinkovitosti u kojima neće doći do pada već do povećanja razine komfora, a istovremeno ćemo uspješno rješavati problem energetskog siromaštva. Je li prihvatljivo da ljudi za vrijeme zime umiru od hladnoće u vlastitim domovima? Nije niti normalno niti dopustivo u 21. stoljeću u kojem su nam na raspolaganju apsolutno sve tehnike i alati kojima to možemo spriječiti. Jedan od REGEA-inih projekata je i projekt BUILD2LC koji se između ostalog bavi i temom energetskog siromaštva. Definirati pojam na nacionalnoj razini i početi djelovati spajajući privatni i javni sektor, a potom i privatne stambene objekte u cilju povećanja kvalitete života cilj je kojeg moramo postići zajedničkim radom i djelovanjem.